Da li je ovo panični napad?

Osjećaš li se često preplavljeno brigama, srce ti ubrzano lupa, hvata te strah da ćeš doživjeti srčani udar? Ili ti se odjednom, iz čista mira, javi osjećaj ubrzanog srca, mučnina, strah da gubiš razum ili da ćeš umrijeti?

Pitaš se da li je ovo što doživljavaš panični napad ili nešto drugo?

Šta je panični napad?

Panični napad je više ona druga situacija – kad iznenada, bez jasnog razloga, osjetiš snažan talas užasa, praćen izraženim fizičkim simptomima.

Prema DSM-V, glavnom američkom dijagnostičkom priručniku, postoje dvije vrste paničnih napada – “očekivani” i “neočekivani”. Očekivani su izazvani konkretnim okidačem (poput pauka ili gužve), dok neočekivani nemaju vidljiv uzrok.

S druge strane, prema ICD-10 klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, priznaju se samo panični napadi bez poznatog okidača, naglašavajući da su takvi napadi nepredvidivi.

Panični napad vs anksioznost

Ako te brige preplave postepeno, srce ti počne ubrzano kucati, a tijelo se stegne do granice pucanja – vjerovatno je riječ o jakom anksioznom napadu.

Ipak, granice između anksioznosti i panike često nijesu jasne. Ljudi koji dožive panični napad gotovo uvijek osjećaju i anksioznost. A panični poremećaj spada pod grupu anksioznih poremećaja.

Na nisisam.me redovno pišemo o razlikama između anksioznosti i panike, pomažući ti da bolje razumiješ šta osjećaš.

Simptomi paničnog napada

Simptomi koje možeš doživjeti tokom paničnog napada uključuju:

• prekomjerno znojenje

• ubrzano lupanje srca, preskakanje otkucaja, bol u grudima

• trnce ili obamrlost

• vrtoglavicu ili osjećaj nesvjestice

• zatezanje ili drhtanje mišića

• grčeve u stomaku ili mučninu

• osjećaj nestvarnosti (depersonalizacija)

• strah od smrti

Ozbiljniji simptomi koji češće prate paniku nego anksioznost su:

• hiperventilacija

• osjećaj gušenja

• ubjeđenje da će se nešto strašno desiti

• strah da gubiš razum

Šta je panični poremećaj?

Neki ljudi dožive samo jedan panični napad i to je sve. Međutim, kod drugih se napadi često ponavljaju, mogu trajati desetine minuta pa čak i do sat vremena.

U tom slučaju može biti riječ o paničnom poremećaju.

Ako imaš panični poremećaj, vjerovatno ćeš razviti i strah od samih napada, što može dovesti do promjena u svakodnevnom životu – izbjegavanja određenih mjesta, situacija ili čak ljudi.

Na nisisam.me često pišemo o tome kako izbjeći da panični napadi postanu prepreka u tvojoj svakodnevici.

Stanja koja se mogu zamijeniti sa paničnim poremećajem

Važno je znati da panični poremećaj treba razlikovati od drugih stanja kao što su:

• opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD)

• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

• socijalna anksioznost i agorafobija

• specifične fobije

Takođe, ako uzimaš drogu ili određene lijekove koji izazivaju paranoju i paniku, to se ne smatra pravim paničnim poremećajem.

Nijesi siguran da li je riječ o panici?

Nemoj se previše zamarati terminima. Mentalno zdravlje nije matematika – dijagnoze postoje da bi nam olakšale razumijevanje, ali najvažnije je: ako tvoji simptomi negativno utiču na svakodnevni život, vrijeme je da potražiš podršku.

Na nisisam.me vjerujemo da niko ne treba da pati u tišini.

Koja terapija može pomoći kod paničnih napada?

Panični napadi ne samo da otežavaju svakodnevicu, već često narušavaju i samopouzdanje. Mnogi ljudi se počnu osjećati posramljeno zbog svojih napada i polako se povlače iz društva, što može voditi ka depresiji.

Kognitivno-bihejvioralna terapija (CBT) pokazala se izuzetno efikasnom u tretmanu paničnih napada. Takođe, neki nalaze olakšanje kroz kliničku hipnoterapiju.

Ako osjećaš da je vrijeme da preuzmeš kontrolu nad svojim životom i ne dozvoliš da panika upravlja tobom – posjeti nisisam.me, informiši se i napravi prvi korak ka promjeni.