Vrste stresova

Nisi siguran/a da li si pod stresom? I da li treba da brineš ili će stvari biti u redu? Razumijevanje različitih vrsta stresa u psihologiji može ti pomoći da shvatiš što te najviše ugrožava.

Tri vrste stresa

Prvo, važno je napomenuti da ne postoje samo tri vrste stresa! Ovo je netačna informacija koja je postala popularna zahvaljujući jednom članku koji je tvrdio da Američka psihološka asocijacija (APA) to kaže, a mnoge stranice su je preuzele bez provjere činjenica. APA to nikada nije izjavila.

Psihološki stres je spektar i postoje brojni načini kako ga opisati. Generalni stres naspram ozbiljnog stresa. Pozitivni stres naspram negativnog stresa. Stres na poslu naspram porodičnog stresa. Vremenski stres naspram situacionog stresa. Ili, da, akutni naspram epizodičnog i hroničnog stresa.

Akutni, epizodični i hronični stres

Često pominjane “tri vrste stresa” koje se pojavljuju kada guglujete “vrste stresa”? Ovi termini se ponekad koriste u istraživanjima o stresu.

Ali, te vrste stresa se češće koriste za opisivanje samih stresora, odnosno stvari koje izazivaju stres, nego kao oblika stresa.

Na primjer, studija o stresu i zdravstvenim problemima objašnjava da hronični stresori “odražavaju uporne, negativne životne situacije”. Epizodični stresori su “stresori srednjeg trajanja, koji odražavaju relativno prolazne, negativne životne situacije”. Akutni stresori, prema studiji o stresu i ljudskom imunološkom sistemu, su oni koji “traju nekoliko minuta”.

Precizniji način opisivanja stresa?

Važno je pronaći način gledanja na stres koji ti pomaže da shvatiš kroz šta prolaziš.

Dr Karl Albreht, u svojoj popularnoj knjizi o stresu na radnom mjestu “Stress and the Manager”, korisno objašnjava stres kroz kategorije vremena, anticipacije, situacija i susreta:

• Vremenski stres: Osjećaj da nikad nisi na vrhuncu zadataka, briga o kašnjenju.
• Anticipacijski stres: Briga o tome što bi se moglo desiti u budućnosti.
• Situacioni stres: Stres izazvan stvarnim životnim izazovima i konfliktima.
• Stres zbog susreta: Socijalni stres, kada osjećaš da te drugi ne razumiju.

Može li stres biti pozitivan?

Svi imamo različite granice za prepoznavanje stresa. Na primjer, ako radiš u grupi i treba da se predstaviš, taj blagi osjećaj nervoze jedna osoba može opisati kao “uzbuđenje”, dok druga osoba to doživljava kao “stres”.

Međutim, ovo može biti pozitivni oblik stresa jer nije opasan. To je trenutak da se gurnemo izvan zone komfora i ostvarimo korist, poput novih socijalnih veza.

Kako Wikipedia stranica o stresu navodi, “Male količine stresa mogu biti korisne jer poboljšavaju performanse, motivaciju i reakciju na okolinu.” Ova vrsta stresa naziva se “eustres”. Suprotno od distresa, koji izaziva stres zbog opasnosti, eustres se odnosi na stres koji doživljavamo kada smo blago gurnuti izvan zone komfora na pozitivan način.

Koju vrstu stresa imam?

Briga o tome koju vrstu stresa imaš može te još više stresirati!

Umjesto toga, usmjeri se na razumijevanje svog stresa. Prepoznaj da li stres direktno utiče na tvoju sposobnost da se nosiš sa situacijama i da li znaš odgovor na to.

Stres postaje problem kada nas preplavi i ne možemo pronaći rješenja, kada se čini da se ne smanjuje, nego povećava.

Postavi sebi dobra pitanja, poput:

• Da li tačno znam zašto sam pod stresom ili se samo osjećam preplavljeno?
• Jesam li svjestan/a što bi me oslobodilo stresa?
• Ako bih zamolio/la druge za pomoć, da li bih brzo riješio/la ovu stresnu situaciju?
• Osjećam li da je moj stres izvan kontrole i da ništa ne pomaže?
• Traje li moj stres više od mjesec dana?
• Osjećam li se sve više i više pod stresom kako vrijeme prolazi?

Što ako ne mogu da se nosim sa stresom?

Ako je tvoj stres izvan tvoje kontrole, važno je potražiti podršku. To može značiti da se obratiš prijateljima ili nadređenima za pomoć u pronalaženju rješenja za stresnu situaciju. Ili možda znači razgovor s koućem.

U slučaju kada tvoj stres izgleda bez uzroka, traje već nekoliko sedmica i čini se da raste bez obzira što pokušavaš, važno je znati da neprovjeren stres može prerasti u anksioznost.

Ako imaš osjećaje straha i sve više nelogičnog razmišljanja, možda je vrijeme da potražiš pomoć savjetnika ili psihoterapeuta prije nego što anksioznost preraste u teži poremećaj.

Vrijeme je da razgovaraš s nekim o svojim nivoima stresa? Posjeti nisisam.me gdje možeš pronaći resurse i savjete za prevazilaženje stresa. Neka tvoje mentalno zdravlje bude prioritet!