Stereotip o osobi s bipolarnim poremećajem obično podrazumijeva nekoga ko je jedan trenutak u dubokoj depresiji, a već sljedeći prepun energije i aktivnosti. Međutim, bipolarni poremećaj često je mnogo suptilniji. Nerijetko se može pogrešno dijagnostifikovati kao depresija, i obrnuto. Sličnosti između ova dva stanja jasno su vidljive kada uzmemo u obzir nekadašnji naziv bipolarnog poremećaja …
Stereotip o osobi s bipolarnim poremećajem obično podrazumijeva nekoga ko je jedan trenutak u dubokoj depresiji, a već sljedeći prepun energije i aktivnosti.
Međutim, bipolarni poremećaj često je mnogo suptilniji. Nerijetko se može pogrešno dijagnostifikovati kao depresija, i obrnuto. Sličnosti između ova dva stanja jasno su vidljive kada uzmemo u obzir nekadašnji naziv bipolarnog poremećaja – “manijakalna depresija”.
Šta je depresija?
Depresija podrazumijeva stanje koje utiče na vašu sposobnost funkcionisanja tokom nekoliko mjeseci ili duže. Prate je negativne, sumorne misli, osjećaj beznađa i gubitak interesa za aktivnosti koje ste ranije voljeli. Ovo stanje je obično praćeno fizičkim simptomima poput hroničnog umora, promjena u obrascima ishrane i spavanja.
Depresija može biti blaga. Ponekad je toliko blaga da je uspijevamo prikriti, pa drugi nikada ne primijete da smo depresivni. Ovo se često naziva “hodajuća depresija”.
Na drugom kraju spektra nalazi se teška depresija, gdje osoba više nije u stanju da održava privid normalnosti ili da se nosi s obavezama. U teškim slučajevima, možete imati problema čak i da ustanete iz kreveta, stalno se razbolijevati i biti prinuđeni da uzimate slobodne dane na poslu i izbjegavate druženja.
Šta je bipolarni poremećaj?
Bipolarni poremećaj često (ali ne uvijek) uključuje depresiju. Osobe s ovim poremećajem prolaze kroz periode depresije, ali i periode manije.
Manija znači da su vaša raspoloženja toliko povišena da ponovo imate poteškoća s funkcionisanjem, ali ovaj put zato što vaše raspoloženje nije prenisko, već previsoko. Simptomi manije uključuju ubrzane misli, više energije nego inače, donošenje loših odluka, slabe granice prema drugima i gubitak dodira sa stvarnošću.
Više o maniji
Poput depresije, i manija može imati različite oblike, zavisno o vašoj ličnosti i bazičnom raspoloženju.
Za neke ljude, manija može izgledati samo kao hiperaktivnost. Ako vas neko ne poznaje dobro, možda neće ni shvatiti da proživljavate maniju. To može značiti beskrajno ćaskanje, zaboravljanje važnih obaveza poput sastanaka i preuzimanje velikih projekata s osjećajem da se ne možete zaustaviti. Obično dolazi do smanjenja potrebe za snom. Ovaj blaži oblik manije poznat je kao hipomanija.
Za druge, manija je vidljivo abnormalna do te mjere da završavaju u bolnici ili doživljavaju psihozu s deluzijama i/ili halucinacijama. Ovaj teži oblik manije može biti izuzetno destruktivan i izgledati poput višednevnih žurki, nepromišljenih seksualnih odnosa, trošenja ušteđevine na nepotrebne kupovine, napuštanja posla ili vjerovanja u vlastite natprirodne sposobnosti.
Bipolarni poremećaj 1 naspram bipolarnog poremećaja 2
Teška manija, posebno ona koja zahtijeva hospitalizaciju, dijagnostifikuje se kao bipolarni poremećaj tipa 1. Kod nekih osoba s bipolarnim poremećajem tipa 1 manija je prisutna bez depresije.
Hipomanija, blaži oblik manije, obično se javlja uz epizode depresije i spada u dijagnozu bipolarnog poremećaja tipa 2. Osobe s bipolarnim poremećajem tipa 2 obično više pate od depresije nego manije.
Bipolarni poremećaj vs depresija – kako dolazi do pogrešne dijagnoze?
Razlike izgledaju očigledno? Ne baš. Razlika između depresije i bipolarnog poremećaja leži u činjenici da kod depresije nikada nećete imati manijakalnu epizodu.
Međutim, depresija može biti epizodična. Ako se nakon dužeg vremena osjećate bolje, možete pogrešno pomisliti da ste manijakalni, samo da biste opet pali u depresiju. S druge strane, ako ste imali samo jednu manijakalnu epizodu godišnje, možete se ubijediti da ste se samo dobro osjećali.
Zašto je pogrešna dijagnoza bitna?
Pogrešna dijagnoza može uzrokovati ozbiljne probleme. Ako vam je dijagnostifikovana samo depresija i prepisani su vam antidepresivi, a zapravo imate bipolarni poremećaj, oni mogu izazvati maniju.
Čak i ako ne uzimate lijekove, a ne prepoznajete simptome manije, možete sabotirati svoj život tokom tih epizoda, ne povezujući ih s problemom.
Ako niste sigurni da li patite od depresije ili bipolarnog poremećaja, posjetite nisisam.me gdje možete pronaći više informacija i zakazati terapiju sa stručnim osobljem.
Posjetite nisisam.me i saznajte kako da bolje razumijete svoje stanje i pronađete odgovarajuću podršku.
Zakažite konsultaciju
Počni već danas osjećati se bolje
