Okidač ili samo velika emocija?

Danas često čujemo frazu: “Baš me trigerovalo”. Ali šta zaista znači emocionalni okidač? I kada naši snažni osjećaji postaju nešto zbog čega bismo trebali da se zabrinemo?

Šta je emocionalni okidač?

Emocionalni okidač je situacija, sjećanje, miris, slika, zvuk ili izraz koji u nama izaziva osjećanja jača nego što trenutna situacija zahtijeva. Takođe poznat kao ‘psihološki okidač’, ovaj fenomen nastaje kada nam sadašnje iskustvo podsjeća na potisnute emocije iz prošlih teških ili traumatičnih događaja. Čini se da naš emotivni odgovor dolazi iz sadašnjeg trenutka, ali zapravo proizilazi iz nečega iz prošlosti.

Na primjer, naručujete ručak kada iz zvučnika krene pjesma koja je svirala onog dana kada vas je voljena osoba bez objašnjenja ostavila. Iznenada, niotkuda, grubo reagujete na kasirku zbog sitne greške u kusuru i ostatak dana provedete u bijesu.

Da li su snažne emocije uvijek loše?

Naravno da ne. One mogu biti korisne i neophodne. Ako vas neko napadne, bijes može da vam poveća adrenalin i pomogne da pobjegnete. Ako izgubite voljenu osobu, tuga vam može pomoći da kroz suze procesuirate bol i nastavite dalje.

Ali u ovim slučajevima postoji logičan razlog za snažnu emociju. Odgovor je primjeren situaciji i koristan je. Kod emocionalnih okidača, odgovor često nema smisla ili je preuveličan i štetan.

Zašto su emocionalni okidači važni?

Prije svega, oni su znak da imamo nerazriješene stvari iz prošlosti kojima treba da se pozabavimo. U gornjem primjeru, osoba očigledno nije obradila bijes zbog raskida.

Drugo, ako ne naučimo da prepoznamo, upravljamo i rješavamo naše okidače, emocije mogu preuzeti kontrolu nad nama. To može dovesti do problema u poslu, školi, porodici i društvenom životu. Možemo postati osoba koja planuo na sitnicu ili koja je poznata kao “drama queen”, uvijek na ivici suza.

Dugoročno, to može rezultirati usamljenosti, depresiji i niskom samopouzdanju. Možemo početi vjerovati da smo loša osoba, iako u stvari samo imamo emocionalni teret koji treba da riješimo.

Istraživanja su pokazala da često doživljavanje jakih emocija može uticati na zdravlje – od smanjenih kognitivnih sposobnosti do povećanog rizika od srčanog udara.

Mentalni poremećaji povezani sa emocionalnim okidačima

Nerazriješena trauma i loša iskustva iz djetinjstva su glavni uzroci emocionalnih okidača.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Najčešća dijagnoza vezana za emocionalne okidače je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Kada doživimo nešto previše strašno ili preplavljujuće, naš mozak ne uspijeva da obradi to iskustvo. Reakcije “bori se, bježi ili zamrzni se” ostaju uključene, ostavljajući nas u stalnom stanju anksioznosti. Svaka situacija koja podsjeća na traumatičan događaj može nas “trigerovati”.

Kompleksni PTSP je sličan, ali ne dolazi iz jednog konkretnog događaja već iz dugotrajnog niza teških iskustava, poput zlostavljanja u djetinjstvu.

Granični poremećaj ličnosti (BPD)

Ljudi s graničnim poremećajem ličnosti (BPD) su često emocionalno preosjetljivi i stalno se suočavaju s jakim reakcijama. Istraživanja pokazuju da je većina njih pretrpjela traumu u djetinjstvu. Ako imate BPD, možda ćete imati problem sa emocionalnom disregulacijom – prelazite iz nule u stotku za tren oka, a okidači su najčešće osjećaj odbacivanja ili napuštanja.

Depresija

Depresija nas može učiniti osjetljivijima na okidače jer naš mozak neprestano traži dokaze da je svijet loš. Odbijanje na poslu može nas natjerati da razmišljamo o svim prethodnim situacijama kada smo se osjećali nedovoljno dobrima, što nas može odvesti u još dublju tugu.

Odrasli sa ADHD-om

Poremećaj pažnje (ADHD) često je povezan s impulsivnim reakcijama, uključujući i emocionalne. Mnogi ljudi s ADHD-om imaju pojačanu osjetljivost, pa se mogu naljutiti zbog sitnica ili se osjećati duboko povrijeđenima ako misle da su pogrešno shvaćeni. U ovom slučaju, nije uvijek riječ o traumatskim iskustvima iz prošlosti, već o tome da mozak jednostavno reaguje intenzivnije nego kod drugih.

Može li terapija pomoći?

Apsolutno. Ako osjećate da vaše emocije upravljaju vašim životom, terapija može biti pravi spas.

• Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može vam pomoći da prepoznate i kontrolišete misli prije nego što dovedu do emocionalne eksplozije.
• Dijalektička bihejvioralna terapija (DBT) je posebno osmišljena za one koji imaju problem s emocionalnom regulacijom i uključuje tehnike poput mindfulnessa kako biste lakše upravljali reakcijama.
• Shema terapija je korisna za ljude s dugotrajnim emocionalnim problemima, poput poremećaja ličnosti. Ona pomaže u izgradnji povjerenja u sebe i druge.

Ako prepoznajete sebe u ovim opisima, možda je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojim emocijama. Na nisisam.me možete pronaći korisne informacije i podršku koja vam je potrebna na tom putu.