Emocionalni triger

Danas se često čuje izraz: “Baš me ovo trigerovalo”. Ali šta zapravo znači emocionalni okidač? Kada su naše velike emocije znak da nešto nije u redu?

Šta je emocionalni okidač?

Emocionalni okidač je bilo koji spoljašnji podsticaj – situacija, sjećanje, miris, vizuelni prizor, zvuk ili izraz – koji pokreće osjećanja u nama koja su nerazmjerno jaka u odnosu na samu situaciju.

Naziva se i “psihološki okidač”, jer trenutno iskustvo budi nesvjesna sjećanja i emocije povezane sa prošlim teškim ili traumatičnim događajima. Naša emocionalna reakcija djeluje kao da se odnosi na sadašnji trenutak, ali zapravo vuče korijene iz prošlosti.

Na primjer, dok naručujete ručak, u pozadini počne da svira pjesma koja je svirala kada vas je bivša ljubav napustila bez objašnjenja. Odjednom se naljutite i izderete na kasirku jer je pogrešno vratila kusur. Ostatak dana ste puni bijesa, nesvjesni pravog razloga zašto.

Jesu li velike emocije problem?

Naravno da nisu uvijek loše. One mogu biti korisne i zdrave. Ako vas neko napadne, bijes može pokrenuti adrenalin koji vam pomaže da se odbranite. Ako izgubite voljenu osobu, tuga vam omogućava da proradite bol dok ne budete spremni da nastavite dalje.

Međutim, u ovim primjerima postoji logično objašnjenje za jaku emociju. Ona je odgovarajuća situaciji i pomaže vam.

Kod emocionalnih okidača, reakcija često nije u skladu sa stvarnim događajem, već je preintenzivna i ometa svakodnevno funkcionisanje.

Zašto su emocionalni okidači važni?

Prvo, oni su znak da postoje nerazriješena iskustva kojima treba posvetiti pažnju. U primjeru sa kasirkom, osoba očigledno nije dozvolila sebi da osjeti i obradi ljutnju zbog raskida.

Drugo, ako ne naučimo da prepoznamo i upravljamo svojim okidačima, možemo dopustiti da emocije preuzmu kontrolu nad našim životom.

To može značiti da stvaramo lošu reputaciju, da imamo probleme na poslu, u školi, kod kuće i u društvenim krugovima. Možemo postati osoba koja lako “puca” ili neko koga drugi doživljavaju kao “drama queen”.

Neprestano preplavljivanje emocijama može nas dovesti do usamljenosti, depresije ili niskog samopouzdanja. Na nisisam.me možete pronaći više tekstova o mentalnom zdravlju i načinima kako se izboriti s ovakvim izazovima.

Takođe, istraživanja povezuju prevelike emocionalne reakcije sa raznim zdravstvenim problemima. Jedna studija pokazuje da su povezane sa slabijim rasuđivanjem, dok druga ukazuje na vezu između emocionalnih okidača i povećanog rizika od srčanog udara.

Mentalni poremećaji povezani sa emocionalnim okidačima

Nerazriješena trauma i negativna iskustva iz djetinjstva glavni su uzroci emocionalnih okidača.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Najčešća dijagnoza povezana sa emocionalnim okidačima je posttraumatski stresni poremećaj. PTSP se javlja kada osoba doživi nešto previše strašno ili preplavljujuće da bi mozak mogao da obradi.

Osobe sa PTSP-om često ostaju zarobljene u “bori se, bježi ili zamrzni” modu. To može značiti da su stalno anksiozne ili da reaguju preburno na situacije koje ih podsjećaju na traumu.

Kompleksni PTSP ima slične simptome, ali potiče iz niza dugotrajnih negativnih iskustava, poput zlostavljanja u djetinjstvu.

Granični poremećaj ličnosti (BPD)

Ljudi sa graničnim poremećajem ličnosti imaju izraženu emocionalnu disregulaciju. Njihove emocije se naglo mijenjaju i često su preintenzivne u odnosu na situaciju. Istraživanja pokazuju da većina osoba sa BPD-om ima traume iz djetinjstva.

Depresija

Depresija je specifična jer osoba može biti svjesna da je njena reakcija preuveličana, ali se i dalje ne može oduprijeti. Mozak u depresiji je fokusiran na negativno, pa čak i manji neuspjeh može izazvati osjećaj beznađa.

Odrasli sa ADHD-om

Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) donosi impulsivnost, uključujući emocionalnu impulsivnost. Osobe sa ADHD-om često burno reaguju na sitnice i veoma su osjetljive na kritiku, iako to ne mora biti povezano sa traumama iz prošlosti.

Može li terapija pomoći?

Terapija može biti spas za one čije emocije preuzimaju kontrolu nad njihovim životom. Na nisisam.me pišemo o različitim metodama koje mogu pomoći u upravljanju emocijama.

• Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) – pomaže da prepoznate destruktivne misli i promijenite ih prije nego što izazovu negativne emocije i ponašanja.
• Dijalektička bihejvioralna terapija (DBT) – razvijena za ljude sa emocionalnom disregulacijom, koristi tehnike mindfulnessa za smanjenje impulsivnih reakcija.
• Šema terapija – posebno korisna za one sa hroničnim emocionalnim problemima, pomaže u izgradnji povjerenja u sebe i druge.

Ako želite dublje razumjeti kako funkcionišu emocionalni okidači i kako ih prepoznati u svom životu, pratite blog nisisam.me gdje se bavimo temama mentalnog zdravlja i ličnog razvoja.