Kako izaći iz svoje komfort zone

Da li je loše imati zonu komfora? Kada je pravo vrijeme da izađemo iz nje? Što je zapravo zona komfora? Često čujemo savjete o „izlasku iz zone komfora“, bilo da su iz svijeta koučinga ili savjetovanja. Ali, što tačno znači imati zonu komfora? Iznenađujuće, zona komfora ne mora uvijek biti udobna. Kod nekih ljudi ona …

Da li je loše imati zonu komfora? Kada je pravo vrijeme da izađemo iz nje?

Što je zapravo zona komfora?

Često čujemo savjete o „izlasku iz zone komfora“, bilo da su iz svijeta koučinga ili savjetovanja. Ali, što tačno znači imati zonu komfora?

Iznenađujuće, zona komfora ne mora uvijek biti udobna. Kod nekih ljudi ona može biti prilično neprijatna!

Zona komfora predstavlja način života na koji smo navikli, bilo da je dobar ili loš. Ukoliko ne radimo na tome da je izazovemo i promijenimo, ona se obično formira na osnovu iskustava iz djetinjstva.

Na ovaj način, zona komfora postaje psihološko stanje u kojem se osjećamo na neki način opušteno – ne zato što je sve dobro, već zato što je to ono što poznajemo i što osjećamo da možemo kontrolisati.

Zašto nije uvijek dobro ostati u zoni komfora?

Ako imate zdravu zonu komfora, ispunjenu dobrim odnosima i aktivnostima koje doprinose vašem samopouzdanju, onda je u redu da u njoj provodite dosta vremena. Svi ponekad treba da se opustimo i uživamo.

Međutim, konstantan boravak u zoni komfora može značiti da ne pokušavamo nove stvari, ne izazivamo sebe i ne učimo ili rastemo kao osoba.

Kada je zona komfora negativna?

Kod mnogih od nas, zona komfora može biti negativna, čak i ako to ne prepoznajemo.

Na primjer, ako smo odrasli u porodici gdje su roditelji često svađali i nisu pokazivali stvarnu naklonost, mogli bismo nesvjesno gravitirati ka partnerima koji nas ostavljaju osjećajem da nismo voljeni. Možemo sebi reći: „Ali ovo mi djeluje kao dom!“ Treba da se zapitamo – da li je ovo zona komfora koju treba održavati ili dovesti u pitanje?


Kako prepoznati svoju zonu komfora?

Prepoznavanje zone komfora zahtijeva iskrenost prema sebi i pažljivo praćenje sopstvenih obrazaca ponašanja.

Pokušajte da nedjelju dana zapisujete svoje dnevne aktivnosti, odluke koje donosite i kako se osjećate tokom tih aktivnosti. Potom se zapitajte:

  • Što me čini smirenim?
  • Što mi izaziva anksioznost?
  • Koje aktivnosti stalno ponavljam?
  • Koje aktivnosti i ljude odmah odbijam?
  • Kakve osobe privlačim u ljubavi? A kakve izbjegavam?
  • U kakvim poslovnim situacijama se osjećam najprijatnije? A u kojim nervozno?

Na osnovu ovih odgovora, razmislite:

  • Što o meni govore stvari koje me čine prijatno i neprijatno?
  • Da li su neprijatnosti nužno loše ili govore nešto dublje o meni?
  • Kako bi se moj život mogao poboljšati ako počnem da radim stvari koje me trenutno čine neprijatno?

Kako bezbjedno izaći iz zone komfora?

Izlazak iz zone komfora ne treba da vas ostavi potpuno anksioznim. Ključ je u postepenim koracima.

  1. Prepoznajte razliku između straha i uzbuđenja.
    Ponekad kažemo „ne“ stvarima jer mislimo da smo uplašeni, ali zapravo osjećamo uzbuđenje. Sljedeći put kada osjetite taj „buzzz“, zapitajte se: „Da li je ovo zaista strah ili malo uzbuđenja? Što ako dam sebi šansu da se osjetim uzbuđeno i krenem naprijed?“
  2. Mijenjajte rutinu malim koracima.
    Uvedite male promjene u svoju svakodnevicu kako biste privikli mozak na novine:
  • Hodajte drugim putem do posla.
  • Naručite nešto novo za ručak.
  • Umjesto na stolu, sjedite u parku.
  • Razgovarajte s kolegom s kojim inače nemate kontakt.
  1. Isprobajte novu vještinu u kojoj ćete vjerovatno biti loši.
    Strah od neuspjeha nas često drži u zoni komfora. Odaberite nešto što nikad niste radili i u čemu ne očekujete da budete dobri – ispecite tortu, naslikajte nešto ili napišite pjesmu. Dopustite sebi da uživate u nesavršenosti i primijetite kako se osjećate nakon toga.
  2. Postepeno se suočavajte sa svojim strahovima.
    Birajte jedan strah i radite na njemu korak po korak. Na primjer, ako se plašite upoznavanja novih ljudi, pitajte se:
  • Da li se bojim svih ljudi ili samo određene grupe?
  • Što me ovaj strah košta?
  • Što bih mogao dobiti ako ga prevaziđem?

Zatim napravite listu malih koraka koje možete preduzeti – od pridruživanja nekoj grupi do razgovora s nekim na žurci – i krenite od najlakšeg.

  1. Potražite podršku.
    Razgovor s terapeutom može vam pomoći da bolje razumijete svoje obrasce ponašanja i razvijete nove, zdravije načine djelovanja. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) je odličan izbor za prevazilaženje ograničavajućih uvjerenja i napredovanje.

Spremni da izađete iz zone komfora i zakoračite u bolju verziju sebe? Posjetite nisisam.me i pronađite inspiraciju za korake ka životu koji zaslužujete!

Zakažite konsultaciju

Počni već danas osjećati se bolje