Različite vrste stresa

Nisi siguran/a da li si pod stresom? Da li treba da brineš ili će sve biti u redu? Razumijevanje različitih tipova stresa može ti pomoći da shvatiš šta se zapravo dešava i koji tipovi stresa mogu predstavljati najveći rizik za tebe.

Tri tipa stresa

Prvo i osnovno – nema samo tri tipa stresa! Ovo je netačna informacija koja je postala viralna zahvaljujući jednom članku koji tvrdi da Američka psihološka asocijacija (APA) to kaže, a zatim su drugi portali počeli da kopiraju ovu tvrdnju bez provjere činjenica. APA to nikada nije rekla.

Psihološki stres je spektar, i postoji mnogo načina da se on opiše. Na primjer: opšti stres naspram teškog stresa, pozitivan naspram negativnog stresa, stres na poslu naspram stresa u porodici, vremenski stres naspram situacionog stresa. Ili, da, akutni stres naspram epizodnog i hroničnog stresa.

Akutni stres, epizodni stres i hronični stres

Ova tri često pominjana „tipa stresa“ koja ćeš pronaći ako gugluješ „tipovi stresa“? Ovi pojmovi se povremeno koriste u istraživanjima o stresu.

Međutim, oni se više koriste da opišu uzroke stresa, odnosno stvari koje izazivaju stres, nego kao stvarni oblici stresa. Na primjer, jedno istraživanje o stresu i zdravstvenim problemima objašnjava da hronični stresori „odražavaju trajne, negativne životne situacije“. S druge strane, epizodni stresori su „stresori srednjeg trajanja koji odražavaju relativno prolazne, negativne životne situacije“. Akutni stresori, pak, traju samo nekoliko minuta.

Bolji način za razumijevanje stresa?

Važno je pronaći način da razumiješ stres koji ti može pomoći da shvatiš kroz šta prolaziš.

Dr Karl Albreht, u svojoj popularnoj knjizi o stresu na radnom mjestu „Stress and the Manager“, predlaže klasifikaciju stresa prema vremenu, anticipaciji, situacijama i susretima:

• Vremenski stres: Osjećaj da nikad nemaš dovoljno vremena, briga o kašnjenju.
• Anticipacijski stres: Briga o tome šta bi moglo da se desi u budućnosti.
• Situacioni stres: Stres izazvan stvarnim životnim izazovima i konfliktima.
• Susretni stres: Socijalni stres, osjećaj da te drugi ne razumiju.

Može li stres biti pozitivan?

Svi imamo različite granice za prepoznavanje stresa. Na primjer, ako radiš grupni zadatak i treba da se predstaviš, taj lagani osjećaj nervoze možda će neko opisati kao „uzbuđenje“, dok će drugi to vidjeti kao „stres“. Ako si stidljiv/a i introvertan/na, možda osjećaš intenzivniji fizički stres.

Međutim, ovo možda i dalje predstavlja pozitivan oblik stresa, jer nije opasan. Umjesto toga, to je trenutak da se poguraš ka nečem korisnom, poput stvaranja novih društvenih veza.

Kako Wikipedija o stresu kaže: „Mala količina stresa može biti korisna, jer poboljšava performanse, motivaciju i reakciju na okolinu“. Ova vrsta stresa se zove eustres. Suprotno od distresa, gdje smo pod stresom zbog opasnosti, eustres nas gura van zone komfora na pozitivan način.

Koji tip stresa imam?

Briga o tome koji tip stresa imaš može te samo još više opteretiti!

Umjesto toga, fokusiraj se na razumijevanje svog stresa. Prepoznaj da li stres direktno utiče na tvoju sposobnost da se nosiš s njim i da li znaš ili ne znaš kako da ga riješiš.

Stres postaje problem kada smo preplavljeni i ne možemo pronaći rješenja, kada se ne poboljšava, već samo pogoršava.

Postavi sebi sljedeća pitanja:

• Da li znam tačno zašto sam pod stresom ili se jednostavno osjećam preopterećeno?
• Da li znam šta bi zaustavilo moje osjećaje stresa?
• Ako bih zamolio/la druge za pomoć, da li bih brzo riješio/la ovaj stresni problem?
• Ili se osjećam toliko pod stresom da mislim da je situacija izvan kontrole?
• Da li osjećaj stresa traje već mjesec dana ili više?
• Da li se stres pojačava kako vrijeme prolazi?

Šta ako ne mogu da se izborim sa stresom?

Tada je važno potražiti podršku. Ovo može značiti razgovor s prijateljima ili šefom kako biste pronašli rješenje za stresnu situaciju. Ili može značiti da razgovaraš s terapeutom.

Ako tvoj stres izgleda kao da nema uzrok, traje više sedmica i postaje sve gori uprkos svemu što pokušavaš, važno je znati da se stres može pretvoriti u anksioznost.

Ako osjećaš strah i sve više iracionalnog razmišljanja, možda je vrijeme da potražiš pomoć savjetnika ili psihoterapeuta prije nego što anksioznost preraste u teži poremećaj.

Vrijeme je da razgovaraš s nekim o svojim nivoima stresa? Posjeti nisisam.me za više korisnih savjeta o mentalnom zdravlju i kako pronaći podršku koja ti odgovara.