Strah od rata

Kako prevazići strah od rata: vodič za posjetioce nisisam.me

Strah od rata koji se ne dešava u vašoj zemlji ili je daleko možda djeluje podnošljivo. Ali kada rat bukti na vašem kontinentu, ili kada pogađa vaše prijatelje i porodicu, osjećaj može dostići sasvim novi nivo.

Kako se nositi sa strahom od rata ako vas parališe i sprečava da funkcionišete? Zašto se možda osjećate teže pogođeni nego ljudi oko vas koji djeluju kao da žive normalno?

Niste sami u svom strahu od rata

Ako vam se čini da ljudi oko vas manje obraćaju pažnju na strašne vijesti koje vas potresaju, to može biti usamljeničko iskustvo. Možda ste i frustrirani što drugi djeluju ravnodušno dok vi ne možete da prestanete da mislite o onome što se dešava.

Ali strah od rata nije neobičan, posebno kod mlađih generacija. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine, preko 54 odsto milenijalaca strahuje od trećeg svjetskog rata tokom svog života. Taj broj je vjerovatno još veći sada kada je rat u Ukrajini uživo pred očima cijelog svijeta.

Zašto se osjećam više uplašeno od svojih prijatelja?

Neki od nas su prirodno osjetljiviji. Imamo ličnost koja teže i ozbiljnije reaguje na stresne situacije.

Međutim, jaka reakcija straha često dolazi iz prethodnih iskustava koja su nas ostavila sa osjetljivim sistemom „borba, bijeg ili zamrzavanje“. To može biti posljedica djetinjstva obilježenog zanemarivanjem ili traumom poput zlostavljanja, ili više nedavnih trauma poput napada ili teških životnih događaja.

PTSD i kompleksna trauma

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) može značiti da vas bilo šta što percipirate kao stresno — poput vijesti o ratu — ostavlja u stanju visokog kortizola, zbog čega ne možete jasno razmišljati. Možda ste nervozni i uznemireni ili, s druge strane, potpuno odsutni i otupjeli.

Ako ste imali višestruka traumatska iskustva tokom djetinjstva, možda imate ono što se danas naziva kompleksna trauma ili c-PTSP. Simptomi su slični PTSP-u, ali traju duže vrijeme. Možda ste toliko navikli na život sa visokim nivoom anksioznosti da to smatrate normalnim, ali vijesti o ratu vas guraju u stanje koje ni sami ne možete kontrolisati.

Kako se nositi sa strahom od rata

1. Suočite se sa osjećajem nemoći

Osjećaj nemoći može biti parališući. Za neke ljude, najbolje rješenje je poduzeti male korake koji daju osjećaj kontrole:

• Molitva ili meditacija.
• Slanje donacija, potpisivanje peticija, učešće u protestima.
• Povezivanje sa drugima u vašoj zajednici i pomoć drugima.
• Bavljenje aktivnostima koje vas ispunjavaju i daju osjećaj vrijednosti.

2. Prepoznajte šta još osjećate osim straha

Ako vam aktivnost ne pomaže, pokušajte suprotan pristup. Sjedite mirno i posvetite se istraživanju svojih osjećanja. Šta još osjećate osim straha?

Model nemoći sugeriše da se ona sastoji od četiri osnovna osjećanja: strah, anticipacija, tuga i prihvatanje. Pisanje dnevnika o tome čega se plašite ili prepuštanje suzama mogu biti oslobađajući. Prihvatite da ste dio ljudskog iskustva i da niste sami u svom strahu i nemoći.

3. Kontrolišite unos medija

Konstantno praćenje vijesti ili aktiviranje obavještenja sa svih portala je poput mentalnog mučenja za one koji pate od anksioznosti. Zamolite prijatelja koji nema strah od rata da vas obavijesti ako se desi nešto važno. U suprotnom, postavite granice sebi koliko često provjeravate vijesti.

4. Praktikujte dijafragmalno disanje

Mozak oslobađa kortizol kao dio reakcije na strah, što doprinosi velikom stresu. Istraživanja pokazuju da duboko disanje, pri kojem dišete sve do dijafragme, značajno smanjuje nivo kortizola i anksioznosti.

5. Koristite mindfulness tehnike

Strah je emocija vezana za budućnost — za brige o tome šta bi se moglo desiti. Kada smo potpuno prisutni i fokusirani na ono što je upravo ispred nas, našem mozgu ostaje manje prostora za anksioznost. Mindfulness je jednostavna tehnika koja može pomoći. Pregled 39 istraživanja zaključuje da je mindfulness razumna intervencija za anksioznost.

Je li loše ako se osjećam dobro?

Ako ne pratimo vijesti svakih pet minuta i ne osjećamo se loše, da li smo sebični? Zar ne pokazujemo da nam nije stalo?

Postoji razlika između toga da patimo zbog stvari koje ne možemo kontrolisati i toga da imamo empatiju. Strah nije koristan — toliko nas preplavi da ne možemo koristiti svoje vještine da pomognemo drugima. Preduzimanje koraka da smanjite strah je zapravo način da postanete korisniji član društva, a ne manje.

Za više savjeta o suočavanju sa anksioznošću i strahovima, posjetite nisisam.me, gdje se bavimo temama koje pomažu svima koji se osjećaju preplavljeni izazovima modernog života.